HBOR i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavili novi instrument za financiranje urbanog razvoja
U sklopu konferencije „Urbana agenda za Hrvatsku“, održanoj u Zagrebu 3. 4. 2024., predstavljen je novi financijski instrument - Urbani razvojni fond.
Urbani razvojni fond namijenjen je ulaganjima subjekata javnog sektora i njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima koji podrazumijeva ostvarenje prihoda od naplate usluga korištenja, a koje za cilj imaju poticanje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te općenito izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture.
Predsjednik Uprave HBOR-a, Hrvoje Čuvalo podsjetio je na to da je HBOR još od 2016. bio aktivan na području upravljanja financijskim instrumentima te je u prethodnom EU programskom razdoblju uspješno realizirao 5 financijskih instrumenata ukupne alokacije 323 milijuna eura i podržao preko 530 projekata.
„Kroz Urbani razvojni fond korisnicima kredita na raspolaganju će biti preko 170 milijuna eura. Kreditiranje ćemo provoditi izravno, a sam financijski instrument ima strukturu kombinacije kredita i bespovratnih sredstava u vidu kapitalnog rabata. Program će postati operativan vrlo brzo, najkasnije do kraja drugog kvartala, pa već sada potencijalni korisnici mogu krenuti s pripremama svojih projekata“, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Čuvalo.
Ministar Šime Erlić kazao je kako je cilj ovog instrumenta omogućavanje ravnomjernog razvoja gradova u svim krajevima Hrvatske.
„U partnerstvu s HBOR-om razvili smo novi EU financijski instrument isključivo namijenjen financiranju razvojnih projekata gradova, koji će biti u funkciji razvoja zelenih i tehnološki naprednih gradova. Uz 680 milijuna eura iz ITU mehanizma i 250 projekata koji upravo startaju, te sada s novim Urbanim razvojnim fondom vrijednim 172 milijuna eura, nikad snažnije nismo podupirali razvoj gradova“, istaknuo je ministar Erlić.
Ovim oblikom financiranja nudit će se otpis glavnice do čak 50% iznosa kredita za projekte koji će sadržavati unaprijed propisane elemente koji se odnose na održivost, estetiku i uključivost.
Ovaj dokument pripremljen je uz potporu Europske unije. Stavovi u dokumentu ne izražavaju službeno mišljenje Europske unije.
Urbani razvojni fond namijenjen je ulaganjima subjekata javnog sektora i njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima koji podrazumijeva ostvarenje prihoda od naplate usluga korištenja, a koje za cilj imaju poticanje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te općenito izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture.
Predsjednik Uprave HBOR-a, Hrvoje Čuvalo podsjetio je na to da je HBOR još od 2016. bio aktivan na području upravljanja financijskim instrumentima te je u prethodnom EU programskom razdoblju uspješno realizirao 5 financijskih instrumenata ukupne alokacije 323 milijuna eura i podržao preko 530 projekata.
„Kroz Urbani razvojni fond korisnicima kredita na raspolaganju će biti preko 170 milijuna eura. Kreditiranje ćemo provoditi izravno, a sam financijski instrument ima strukturu kombinacije kredita i bespovratnih sredstava u vidu kapitalnog rabata. Program će postati operativan vrlo brzo, najkasnije do kraja drugog kvartala, pa već sada potencijalni korisnici mogu krenuti s pripremama svojih projekata“, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Čuvalo.
Ministar Šime Erlić kazao je kako je cilj ovog instrumenta omogućavanje ravnomjernog razvoja gradova u svim krajevima Hrvatske.
„U partnerstvu s HBOR-om razvili smo novi EU financijski instrument isključivo namijenjen financiranju razvojnih projekata gradova, koji će biti u funkciji razvoja zelenih i tehnološki naprednih gradova. Uz 680 milijuna eura iz ITU mehanizma i 250 projekata koji upravo startaju, te sada s novim Urbanim razvojnim fondom vrijednim 172 milijuna eura, nikad snažnije nismo podupirali razvoj gradova“, istaknuo je ministar Erlić.
Ovim oblikom financiranja nudit će se otpis glavnice do čak 50% iznosa kredita za projekte koji će sadržavati unaprijed propisane elemente koji se odnose na održivost, estetiku i uključivost.
Ovaj dokument pripremljen je uz potporu Europske unije. Stavovi u dokumentu ne izražavaju službeno mišljenje Europske unije.