HBOR i poslovne banke potpisali Sporazume o suradnji na poslovima subvencioniranja kamata iz sredstava NPOO-a
HBOR i petnaest poslovnih banaka potpisali su 18. siječnja 2023. Sporazume o suradnji na poslovima subvencioniranja kamata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
HBOR-u je u okviru NPOO-a povjerena provedba financijskih instrumenata subvencije kamatnih stopa u iznosu od gotovo 80 milijuna eura, temeljem čega su danas potpisani Sporazumi s poslovnim bankama koje će kroz svoje široke prodajne kanale omogućiti povoljne uvjete financiranja velikom broju poduzetnika i javnih subjekata.
Poslovne banke uključene u provedbu financijskog instrumenta su - Agram banka d.d, Banka Kovanica d.d., Croatia banka d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo / HPB d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., Karlovačka banka d.d., KentBank d.d., Nova hrvatska banka d.d., OTP banka d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Slatinska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d.
U situaciji značajnog kontinuiranog rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, subvencija kamatnih stopa važan je instrument ublažavanja posljedica krize za poslovne subjekte i subjekte javnog sektora. Osim toga, subvencija kamatnih stopa pozitivno utječe na gospodarstvo, jer potiče spremnost gospodarskih subjekata za ulaganja, a samim time i povećanje volumena investicija na tržištu RH. Očekuje se da bi do lipnja 2026. uz Financijski instrument subvencije kamatnih stopa bilo moguće podržati i do 400 milijuna eura investicijskih kredita privatnih poduzetnika i javnog sektora. Ovaj instrument pomoći će hrvatskom gospodarstvu i društvu da postanu održiviji, otporniji i spremniji za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.
Subvenciju je moguće dodijeliti putem kredita za ulaganja u osnovna sredstva, od pokretanja poslovanja, do modernizacije i proširenja kapaciteta. Iznos subvencije po pojedinom kreditu je ograničen na 500 tisuća eura za male i srednje poduzetnike, odnosno na 1 milijun eura za ostale subjekte, kako bi povoljnije uvjete mogao koristiti što veći broj korisnika kredita. Subvencija do najviše 3 postotna boda se dodjeljuje ovisno o namjeni i vrsti ulaganja, a može iznositi do 75 posto kamatne stope za zelenu i digitalnu tranziciju, do 65 posto kamatne stope za ulaganja na posebna područja RH ili u istraživanja, razvoj i inovacije te za ulaganja javnog sektora za ublažavanje posljedica potresa, odnosno do 50 posto kamatne stope za ostala ulaganja u konkurentnost i otpornost.
Dodatni benefit za korisnike NPOO subvencija, a u konačnici i za gospodarstvo te cjelokupno društvo RH, je prilagodba vlastitog poslovanja „zelenim“ standardima, budući da sva ulaganja u okviru NPOO-a moraju zadovoljavati načelo nečinjenja bitne štete okolišnim ciljevima (Do No Significant Harm – DNSH).
______________________________________________________________________________________________________ Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
HBOR-u je u okviru NPOO-a povjerena provedba financijskih instrumenata subvencije kamatnih stopa u iznosu od gotovo 80 milijuna eura, temeljem čega su danas potpisani Sporazumi s poslovnim bankama koje će kroz svoje široke prodajne kanale omogućiti povoljne uvjete financiranja velikom broju poduzetnika i javnih subjekata.
Poslovne banke uključene u provedbu financijskog instrumenta su - Agram banka d.d, Banka Kovanica d.d., Croatia banka d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo / HPB d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., Karlovačka banka d.d., KentBank d.d., Nova hrvatska banka d.d., OTP banka d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Slatinska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d.
U situaciji značajnog kontinuiranog rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, subvencija kamatnih stopa važan je instrument ublažavanja posljedica krize za poslovne subjekte i subjekte javnog sektora. Osim toga, subvencija kamatnih stopa pozitivno utječe na gospodarstvo, jer potiče spremnost gospodarskih subjekata za ulaganja, a samim time i povećanje volumena investicija na tržištu RH. Očekuje se da bi do lipnja 2026. uz Financijski instrument subvencije kamatnih stopa bilo moguće podržati i do 400 milijuna eura investicijskih kredita privatnih poduzetnika i javnog sektora. Ovaj instrument pomoći će hrvatskom gospodarstvu i društvu da postanu održiviji, otporniji i spremniji za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.
Subvenciju je moguće dodijeliti putem kredita za ulaganja u osnovna sredstva, od pokretanja poslovanja, do modernizacije i proširenja kapaciteta. Iznos subvencije po pojedinom kreditu je ograničen na 500 tisuća eura za male i srednje poduzetnike, odnosno na 1 milijun eura za ostale subjekte, kako bi povoljnije uvjete mogao koristiti što veći broj korisnika kredita. Subvencija do najviše 3 postotna boda se dodjeljuje ovisno o namjeni i vrsti ulaganja, a može iznositi do 75 posto kamatne stope za zelenu i digitalnu tranziciju, do 65 posto kamatne stope za ulaganja na posebna područja RH ili u istraživanja, razvoj i inovacije te za ulaganja javnog sektora za ublažavanje posljedica potresa, odnosno do 50 posto kamatne stope za ostala ulaganja u konkurentnost i otpornost.
Dodatni benefit za korisnike NPOO subvencija, a u konačnici i za gospodarstvo te cjelokupno društvo RH, je prilagodba vlastitog poslovanja „zelenim“ standardima, budući da sva ulaganja u okviru NPOO-a moraju zadovoljavati načelo nečinjenja bitne štete okolišnim ciljevima (Do No Significant Harm – DNSH).
______________________________________________________________________________________________________ Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.