HBOR logo - Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Održivost

HBOR Održivost
HBOR u svom radu kao izvozna banka i izvozno-kreditna agencija Republike Hrvatske, kod razmatranja kreditiranja i/ili osiguranja izvoznih poslova, potiče sve sudionike izvoznog posla na poštivanje principa društveno odgovornog poslovanja, razmatrajući pitanja zaštite okoliša, ljudskih prava, održivog izvoznog kreditiranja i sprječavanja podmićivanja u međunarodnoj trgovini. Svoje postupanje u tom dijelu društveno odgovornog poslovanja, HBOR je regulirao kroz interne akte
  1. Pravilnik o provedbi OECD preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i održivom izvoznom kreditiranju  i
  2. Pravilnik o provedbi OECD preporuke o sprječavanju podmićivanja
koji predviđaju postupanje usklađeno s tri preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje reguliraju ta područja.
  • Preporuka o zajedničkom pristupu kreditiranju i osiguranju izvoza od strane države s aspekta okolišnih i društvenih kriterija (OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo, engl. Recommendation of the Council on Common Approaches for Officially Supported Export Credits and Environmental and Social Due Diligence - The “Common Approaches”, OECD/LEGAL/0393, usvojena 28. 6. 2012., izmijenjena 6. 4. 2016. i 20. 3. 2024.),
  • Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju kod kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države (OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju, engl. Recommendation of the Council on Sustainable Lending Practices and Officially Supported Export Credits, OECD/LEGAL/0442, usvojena 30. 5. 2018., izmijenjena 17. 6. 2024.) i
  • Preporuka o sprječavanju podmićivanja kod kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države (OECD Preporuka o sprječavanju podmićivanja, engl.  Recommendation of the Council on Bribery and Officially Supported Export Credits, OECD/LEGAL/0447, usvojena 14. 12. 2006., posljednja verzija od 13. 3. 2019.).
Predmetne preporuke primjenjuju se na proizvode kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države kod kojih je rizik neplaćanja na inozemnom kupcu, pri čemu se OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju primjenjuju na proizvode koji su unutar opsega primjene OECD Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima (OECD Sporazum, engl. Arrangement on Officially Supported Export Credits), odnosno na podršku države pri izvozu kapitalnih dobara i/ili usluga s razdobljem otplate koji je definiran svakom preporukom, dok se OECD Preporuka o sprječavanju podmićivanja primjenjuje na proizvode neovisno o razdobljima otplate. Preporuke se ne primjenjuju na proizvode kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države kod kojih je rizik neplaćanja kredita i rizik po izdanoj garanciji na izvozniku (npr. izdavanje i/ili osiguranje izvoznih činidbenih bankarskih garancija, kredita za pripremu izvoza/obrtna sredstva/likvidnost i sl.), a u skladu s primjenom OECD Sporazuma, OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju također se ne primjenjuju na izvoz vojne opreme ili poljoprivrednih proizvoda Primjenom ovih preporuka, HBOR u postupku analize pojedinih zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova uzima u obzir relevantne međunarodne zahtjeve i standarde, između ostalog, lokalne standarde i smjernice država u koje se izvozi, regulativu Europske Unije, Ujedinjenih Naroda, Grupacije Svjetske banke i ostalih glavnih multilateralnih financijskih institucija, te u skladu s relevantnim domaćim i međunarodnim propisima, poduzima odgovarajuće mjere za sprječavanje podmićivanja kod izvoznih poslova.
  • OECD PREPORUKA O ZAŠTITI OKOLIŠA I UTJECAJU NA DRUŠTVO
OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo sadrži preporuke vezane za zaštitu okoliša i ljudska prava kojih se u poslovanju pridržavaju državne izvozno-kreditne agencije i izvozne banke prilikom razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova koji su u opsegu primjene OECD Sporazuma, s razdobljem otplate od dvije godine ili duže. Preporuka predviđa određeno postupanje kreditora i/ili osiguratelja kod razmatranja prethodno navedenih zahtjeva za pružanje državne podrške izvozu, s aspekta utjecaja izvoznog posla na okoliš i očuvanje prirode, lokalnu zajednicu direktno zahvaćenu tim poslom, ljude koji sudjeluju u njegovom izvršenju te na poštivanje ljudskih prava. HBOR je postupanje predviđeno Preporukom ugradio u svoje interne akte, na način da kod razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje na koja se Preporuka primjenjuje, između ostalog, provodi sljedeće korake:
  1. Postupak provjere zahtjeva i utvrđivanje potrebe za daljnjim postupanjem - klasifikacija izvoznih poslova i/ili detaljna procjena njihovog utjecaja na okoliš i društvo u slučajevima:
  • izvoza unutar ili u blizini lokacije čiji je okoliš osjetljiv na promjene (npr. nacionalni parkovi, parkovi prirode i druga zaštićena područja, kao i druge osjetljive lokacije kao što su močvare, šume velike bioraznolikosti, područja od arheološkog ili kulturnog značaja i područja važnosti za autohtono stanovništvo ili druge ranjive skupine),
  • značajnog utjecaja transakcije na kršenje ljudska prava ili
  • kada je udio države u kreditiranju i/ili osiguranju izvoza veći ili jednak 10 mil. SDR.
Postupak provjere provodi se na temelju informacija prikupljenih kroz Upitnik o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo koji je privitak zahtjevima za kreditiranje i osiguranje.
  1. Postupak klasifikacije - za slučajeve za koje je u postupku provjere zahtjeva utvrđena potreba daljnjeg postupanja, podrazumijeva identificiranje potencijalnih pozitivnih i negativnih utjecaja izvoznog posla na okoliš i društvo, svrstavajući izvozne poslove u 3 kategorije:
  • kategorija A: imaju ili bi mogli imati potencijalne značajne štetne utjecaje na okoliš i/ili društvo,
  • kategorija B: mogući utjecaji na okoliš i/ili društvo manje su štetni od utjecaja kategorije A,
  • kategorija C: imaju zanemariv ili nikakav štetni utjecaj na okoliš i društvo.
Kod kategorije C nisu potrebne daljnje radnje, dok se kod kategorija A i B vrši detaljnija procjena utjecaja.
  1. Detaljna procjena utjecaja izvoznog posla na okoliš i društvo - obuhvaća usporedbu okolišnih i društvenih učinaka izvoznih poslova s propisanim međunarodnim standardima, razmatranje mjera koje se mogu poduzeti radi prevencije, smanjenja ili uklanjanja štetnih utjecaja i/ili da bi se poboljšao okolišni i društveni učinak izvoznog posla, razmatranje detaljnije analize ljudskih prava i dr. U sklopu ovog procesa, u obzir se uzimaju i izjave i izvještaji koje javno objavljuje Nacionalna kontaktna točka za odgovorno poslovno ponašanje (NKT, engl. National Contact Point, NCP), tijelo koje svaka država koja je pristupila OECD Smjernicama za multinacionalna poduzeća uspostavlja kao trajni mehanizam za njihovo promicanje i primjenu, te rješavanje konkretnih slučajeva koji se odnose na nepridržavanje preporuka iz tih Smjernica. Vlada Republike Hrvatske osnovala je NKT 2019.
  2. Evaluacija, odlučivanje i nadzor nad projektom - informacije o provedenim postupcima provjere, klasifikacije i procjeni utjecaja uzimaju se u obzir kod donošenja odluku o odobrenju ili odbijanju praćenja projekta, pri čemu se po potrebi definiraju prethodni ili naknadni uvjeti istog (npr. poduzimanje mjera za sprečavanje nastanka, ublažavanje ili otklanjanje okolišnih i društvenih rizika, nadzor nad provedbom tih mjera, dostava periodičnih izvještaja o provedbi projekta i učincima i sl.).
  3. Razmjena i objava informacija te izvještavanje - informacije o projektima klasificiranim u kategorije A i B za koje se namjerava odobriti ili je već odobreno kreditiranje i/ili osiguranje, po potrebi se razmjenjuju s drugim izvoznim bankama i izvozno-kreditnim agencijama, izvještavaju relevantnim tijelima, te se objavljuju na web stranici HBOR-a, pri čemu se uvažavaju propisani rokovi, obveza čuvanja poslovne tajne te važeća mjerodavna ograničenja prava na pristup informacijama.

Jedan od alata za odgovorno poslovno ponašanje (OPP) koji se koristi za postizanje ciljeva ove Preporuke su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju (OECD Smjernice za multinacionalna poduzeća, engl. Decision of the Council on the Guidelines for Multinational Enterprises on Responsible Business Conduct, OECD/LEGAL/0307, usvojene 27. 6. 2000., izmijenjene 8. 6. 2023.), neobvezujuće smjernice koje vlade upućuju multinacionalnim poduzećima za odgovorno poslovno ponašanje. Ove Smjernice priznaju i potiču pozitivne doprinose koje poslovanje može dati gospodarskom, ekološkom i društvenom napretku, a također prepoznaju da poslovne aktivnosti mogu rezultirati štetnim utjecajima na radnike, ljudska prava, okoliš, podmićivanje, potrošače i korporativno upravljanje. Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća stoga preporučuju poduzećima da provedu dubinsku analizu temeljenu na riziku kako bi izbjegli i riješili takve negativne utjecaje povezane s njihovim poslovanjem, njihovim opskrbnim lancima i drugim poslovnim odnosima, u skladu sa Smjernicama OECD-a za dubinsku analizu odgovornog poslovnog ponašanja (engl. Recommendation of the Council on the OECD Due Diligence Guidance for Responsible Business Conduct, OECD/LEGAL/0443, usvojenim 30. 5. 2018.).

Više informacija o OECD Preporuci o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i standardima koji su njome obuhvaćeni dostupno je na sljedećim linkovima:

Izvozni poslovi klasificirani u kategorije A i B
HBOR klasificira izvozne poslove za koje je zaprimljen zahtjev za kreditiranje i/ili osiguranje u kategorije A, B i C, u skladu s OECD Preporukom o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo. Informacije o izvoznim poslovima klasificiranim u kategoriju A i B objavljuju se na ovoj lokaciji za kategoriju A najkasnije 30 dana prije donošenja odluke o kreditiranju i/ili osiguranju, a za kategoriju B u roku 35 dana od zaključenja ugovora o kreditu i/ili osiguranju.
  1. Popis izvoznih poslova kategorije A i B u postupku razmatranja odobrenja
Nema.
  1. Popis izvoznih poslova kategorije A i B za koje je odobreno kreditiranje i/ili osiguranje
Nema.
  • OECD PREPORUKA O ODRŽIVOM IZVOZNOM KREDITIRANJU
Države s niskim dohotkom* se često susreću s visokim javnim dugom koji može nadmašiti njihovu sposobnost smanjenja siromaštva ili pružanja osnovnih funkcija države (npr. zdravstvo, školstvo i dr.). S obzirom na to, postoji mogućnost da bi odobrenje izvoznih kredita dužnicima iz javnog sektora moglo doprinijeti akumuliranju neodrživih razina vanjskog duga u tim državama, te bi se prije odobrenja novih izvoznih kredita tim dužnicima, ovaj rizik trebao uzeti u obzir. OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju sadrži preporuke kojih se u poslovanju pridržavaju državne izvozno-kreditne agencije i izvozne banke prilikom razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova koji su u opsegu primjene OECD Sporazuma, s razdobljem otplate od jedne godine ili duže, a kod kojih su kupci javni dužnici ili dužnici uz državno jamstvo, iz država s niskim dohotkom. Predmetna Preporuka predviđa da se u postupku odlučivanja o odobrenju zahtjeva za izvozno kreditiranje i/ili osiguranje kod kojih se Preporuka primjenjuje, trebaju uzeti u obzir obveze koje pojedina država iz koje je dužnik ima prema Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), te potiču li uložena sredstva ekonomski i društveni napredak države s niskim dohotkom bez ugrožavanja njezine financijske budućnosti i dugoročnog razvoja. Ovo postupanje HBOR je ugradio u svoje interne akte, na način da kod takvih zahtjeva, između ostalog:
  1. kod analize zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoza:
  • razmatra rezultate Analize o održivosti duga (engl. Debt Sustainability Analyses, DSA) MMF-a/Svjetske banke za pojedinu državu koja je provedena u sklopu Zajedničkog okvira za održivost duga (engl. Debt Sustainability Framework, DSF) MMF-a i Svjetske banke, kao i program/politike i ostalu relevantnu dokumentaciju vezano za plasman za koji se razmatra kreditiranje i/ili osiguranje izvoza;
  • uzima u obzir postojeća ograničenja za zaduživanje javnog sektora bez subvencionirane kamatne stope (eng. non-concessional loan), prema metodologiji koju primjenjuju Svjetska banka i MMF, odnosno Politici ograničenja duga (engl. IMF's Debt Limits Policy, DLP) MMF-a ili Politici financiranja održivog razvoja (engl. Sustainable Development Finance Policy, SDFP) Svjetske banke.
  1. kod donošenja odluke o odobrenju:
  • ne pruža potporu dužnicima koji podliježu nultoj granici o zaduživanju bez subvencioniranih kamatnih stopa (eng. zero limit on non-concessional borrowing) i
  • ako kredit prelazi vrijednost od 5 mil. SDR, odnosno 1 mil. SDR kod vrlo malih država s nižom razinom nacionalnog dohotka od 1 mlrd. USD: traži potvrde odgovarajućih državnih tijela da je izvozni posao/trošak u skladu s politikama MMF-a ili Svjetske banke za tu državu i izvijestiti MMF i Svjetsku banku.
* Država s niskim dohotkom (engl. Lower income country) je država koja ispunjava uvjete za financiranje preko Fonda za smanjenje siromaštva i rast MMF-a (eng. Poverty Reduction and Growth Trust - PRGT) ili država koja ima pristup beskamatnim kreditima ili potporama Međunarodnog udruženja za razvoj Svjetske banke (eng. International Development Association, World Bank Group, IDA) - IDA država (engl. IDA-only country). Popis ovih država dostupan je na web stranicama OECD-a, Svjetske banke i MMF-a.

Više informacija o OECD Preporuci o održivom izvoznom kreditiranju i dokumentaciji koju ona obuhvaća dostupno je na sljedećim linkovima:
  • OECD PREPORUKA O SPRJEČAVANJU PODMIĆIVANJA
OECD Preporuka o sprječavanju podmićivanja sadrži preporuke kojih se u poslovanju pridržavaju državne izvozno-kreditne agencije i izvozne banke prilikom razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoza od strane države kada je rizik plaćanja na inozemnom kupcu, neovisno o neovisno o vrsti izvozne robe i/ili usluga i ugovorenim rokovima otplate. Predmetna Preporuka propisuje poduzimanje odgovarajućih mjera za sprječavanje podmićivanja u izvoznim poslovima za koje država daje podršku kroz kreditiranje i/ili osiguranje. Ovo postupanje HBOR je ugradio u svoje interne akte, na način da, između ostalog:
  1. provodi opće mjere za sprječavanje podmićivanja, kao što su:
  • obavještavanje izvoznika i ostalih strana u izvoznom poslu, o pravnim posljedicama podmićivanja u izvoznim poslovnim transakcijama u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
  • poticanje izvoznika i ostalih strana u izvoznom poslu da razviju, primjenjuju i dokumentiraju odgovarajuće sustave kontrole upravljanja koji sprječavaju i otkrivaju podmićivanje;
  • podizanje svijesti o potrebi poštivanja svih relevantnih zakonskih propisa protiv podmićivanja u državama u kojima strane u izvoznom poslu posluju;
  • promicanje odgovornog vođenja poslovanja među izvoznicima i ostalim stranama uključenim u ispunjavanje i/ili podnošenje zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoza i dr.;
  1. na temelju informacija dostavljenih u sklopu zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoza, javno dostupnih informacija i ostalih informacija zaprimljenih tijekom obrade zahtjeva, po zaprimanju tih zahtjeva provodi postupak dubinskog snimanja radi utvrđenja potencijalnih nepravilnosti vezanih za podmićivanje, npr. traži dostavu svih potrebnih informacija, dostavu izjava o nepodmićivanju u međunarodnoj trgovini i dr.;
  2. u slučaju postojanja povećanog rizika od podmićivanja, provodi postupak pojačanog dubinskog snimanja, npr. provjerava jesu li strane uključene u izvozni posao navedene na javno dostupnim crnim listama multilateralnih financijskih institucija (Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Europske banke za obnovu i razvoj, Azijske razvojne banke, Inter-američke banke za razvoj i Afričke razvojne banke), proširuje dubinsko snimanje na druge strane uključene u izvozni posao i dr.;
  3. kod donošenja odluke o odobrenju, uzima u obzir informacije o provedenim postupcima provjere, dubinskog snimanja i pojačanog dubinskog snimanja i po potrebi definira prethodne ili naknadne uvjete za financiranje i/ili osiguranje projekta.
INFORMACIJA STRANAMA UKLJUČENIM U IZVOZNE TRANSAKCIJE O ZAKONSKIM POSLJEDICAMA PODMIĆIVANJA
Podmićivanje službenih ili odgovornih osoba te podmićivanje stranih javnih službenika smatra se kaznenim djelom davanja mita iz članka 294. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24; dalje: KZ), za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina za tzv. pravo podmićivanje (mito se nudi, obećava ili daje da bi se obavila radnja koja se ne smije obaviti ili da se ne bi obavila radnja koja se mora obaviti) odnosno kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za tzv. nepravo podmićivanje (mito se nudi, obećava ili daje da bi se obavila radnja koja se mora obaviti ili da se ne bi obavila radnja koja se ne smije obaviti).
Podmićivanje zastupnika u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu, u zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili vijećnika u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu glasovao na određen način smatra se kaznenim djelom podmićivanja zastupnika iz članka 339. stavka 2. KZ za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina.
Obveza svakoga da prijavi kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao, proizlazi iz članka 204. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24). Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom.
Člankom 301. KZ (neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela) zapriječena je kazna zatvora do jedne godine za onoga tko zna da se priprema počinjenje kaznenog djela iz članka 294. KZ ili članka 339. stavka 2. KZ i to ne prijavi u vrijeme kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje, a djelo bude pokušano ili počinjeno.
Člankom 302. KZ  (neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela) zapriječena je kazna zatvora do tri godine za službenu ili odgovornu osobu koja ne prijavi počinjenje kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili progonu po prijedlogu.

Više informacija o OECD Preporuci o sprječavanju podmićivanja i ostaloj dokumentaciji koja se koristi u njenom provođenju dostupno je na sljedećim linkovima:

KONTAKT

odrzivost@hbor.hr