Jamstva HBOR-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
U okviru financijskih instrumenata koji se provode iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je uvela novi Operativni program za provedbu Financijskog instrumenta jamstvenog fonda za kredite subjektima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima. Uspostavom ovog Programa, u ime i za račun Republike Hrvatske, HBOR po prvi put izdaje jamstva za investicije poduzetnika, s ciljem da im omogući lakši pristup financiranju. Jamstvo HBOR-a služi kao kvalitetni instrument osiguranja za kredite za investicije koje poslovne banke, leasing društva te HBOR kao kreditor, odobravaju poduzetnicima.
Glavni cilj novouvedenog instrumenta jest kroz izdavanje jamstva olakšati pristup financiranju subjektima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima, neovisno o sektoru u kojem djeluju, pri čemu je poseban naglasak stavljen na zelenu i digitalnu tranziciju. Namjera je potaknuti investicijska ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u svrhu pokretanja, modernizacije i digitalizacije poslovanja, implementacije novih tehnologija, povećanja kapaciteta, razvoja i uvođenja novih proizvoda ili usluga, ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa, istraživanje i razvoj i slično. Pri tome se do najviše 30 posto kredita može koristiti i za ulaganja u obrtna sredstva koja su nužna za provedbu ulaganja i rast poslovanja poduzeća.
Osim za privatni sektor, značaj ovog financijskog instrumenta veliki je i za javni sektor. Naime, uobičajena je praksa da se kod realizacije kredita javnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave koriste jamstva gradova i općina, čime se smanjuje i ograničava proračunski prostor. HBOR-ovo novo jamstvo oslobodit će prostor u proračunima pa će se ta sredstva moći koristiti za neke druge potrebe i projekte u lokalnoj zajednici.
Iz sredstava NPOO-a za ovaj Financijski instrument HBOR-u je dodijeljeno 79,6 milijuna eura, na temelju kojeg će ukupni jamstveni potencijal za izdavanje jamstava iznositi oko 400 milijuna eura.
Maksimalno pokriće jamstvom iznosi do 80 posto glavnice kredita za posebne ciljne skupine (ulaganja u posebna područja RH, zelena tranzicija, digitalna tranzicija, istraživanje, razvoj i inovacije) te do 70 posto glavnice kredita za ostala ulaganja. U okviru izdavanja jamstava, poduzetnicima je omogućena i subvencija naknade za jamstvo do 100 posto iznosa, ovisno o pravilima o državnim potporama, kao i subvencija kamata po kreditu za koji se izdaje jamstvo do najviše 75 posto redovne kamatne stope, ovisno o vrsti ulaganja i pravilima o državnim potporama.
Ovim financijskim instrumentom, HBOR je tržištu ponudio kvalitetan jamstveni proizvod uz iznimno niske troškove koji se može kombinirati s povoljnim financiranjem, čime će se potaknuti nove investicije u Republici Hrvatskoj, u svrhu jačanja konkurentnosti hrvatskih poduzetnika i dugoročnog oporavka gospodarstva.
Planirano izdavanje jamstava po ovom financijskom instrumentu je do 30. 6. 2026.
Više informacija o Programu, dostupno je na Internet stranici HBOR-a: https://www.hbor.hr/npoo-jamstva.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Glavni cilj novouvedenog instrumenta jest kroz izdavanje jamstva olakšati pristup financiranju subjektima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima, neovisno o sektoru u kojem djeluju, pri čemu je poseban naglasak stavljen na zelenu i digitalnu tranziciju. Namjera je potaknuti investicijska ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u svrhu pokretanja, modernizacije i digitalizacije poslovanja, implementacije novih tehnologija, povećanja kapaciteta, razvoja i uvođenja novih proizvoda ili usluga, ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa, istraživanje i razvoj i slično. Pri tome se do najviše 30 posto kredita može koristiti i za ulaganja u obrtna sredstva koja su nužna za provedbu ulaganja i rast poslovanja poduzeća.
Osim za privatni sektor, značaj ovog financijskog instrumenta veliki je i za javni sektor. Naime, uobičajena je praksa da se kod realizacije kredita javnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave koriste jamstva gradova i općina, čime se smanjuje i ograničava proračunski prostor. HBOR-ovo novo jamstvo oslobodit će prostor u proračunima pa će se ta sredstva moći koristiti za neke druge potrebe i projekte u lokalnoj zajednici.
Iz sredstava NPOO-a za ovaj Financijski instrument HBOR-u je dodijeljeno 79,6 milijuna eura, na temelju kojeg će ukupni jamstveni potencijal za izdavanje jamstava iznositi oko 400 milijuna eura.
Maksimalno pokriće jamstvom iznosi do 80 posto glavnice kredita za posebne ciljne skupine (ulaganja u posebna područja RH, zelena tranzicija, digitalna tranzicija, istraživanje, razvoj i inovacije) te do 70 posto glavnice kredita za ostala ulaganja. U okviru izdavanja jamstava, poduzetnicima je omogućena i subvencija naknade za jamstvo do 100 posto iznosa, ovisno o pravilima o državnim potporama, kao i subvencija kamata po kreditu za koji se izdaje jamstvo do najviše 75 posto redovne kamatne stope, ovisno o vrsti ulaganja i pravilima o državnim potporama.
Ovim financijskim instrumentom, HBOR je tržištu ponudio kvalitetan jamstveni proizvod uz iznimno niske troškove koji se može kombinirati s povoljnim financiranjem, čime će se potaknuti nove investicije u Republici Hrvatskoj, u svrhu jačanja konkurentnosti hrvatskih poduzetnika i dugoročnog oporavka gospodarstva.
Planirano izdavanje jamstava po ovom financijskom instrumentu je do 30. 6. 2026.
Više informacija o Programu, dostupno je na Internet stranici HBOR-a: https://www.hbor.hr/npoo-jamstva.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.